Gdje smo bili 2016. godine 1. dio – Lansiranje

Danas je već deseti dan u novoj godini i lagano sam depresivan jer su blagdani prošli, nema više sjajno ukrašenih jelki niti raskošnih blagdanskih stolova i sve se opet vraća u normalu. Pomalo nostalgično, ovim se postom želim još jednom osvrnuti na upravo završenu godinu. Mnogi se u zadnje vrijeme bave  time gdje je tko bio 1941. ili 1991. godine, no ja ću u ovom tekstu priznati gdje smo mi iz Stellara bili 2016., ako to nekoga zanima.

Prošla je godina je počela onako kako je ona prije nje i završila, u iščekivanju povoljnih vremenskih prilika za lansiranje balona. Natječaj Balon Stellar se je već prije odužio zbog financijskih i drugih problema. Kako smo negdje u rujnu 2015. uspeli posložiti kockice financijski i organizacijski, od tada je lansiranje balona s srednjoškolskim eksperimentima bilo na stand byu. Ili je vrijeme bilo loše, ili su vjetrovi puhali u nepoželjnim pravcima ili ključni članovi tima za lansirnje i potragu nisu bili u mogućnosti sudjelovati.

Primjer predikcije leta balona za jedan dan u veljači 2016. Balon nepogrešivo juri u Madžarsku ili još dalje…

Ovdje ću zastati i objasniti nekoliko bitnih uvjeta za lansiranje. Ne može se balon s eksperimentalnim sondama lansirati po bilo kakvom vremenu. Zapravo može, ali je onda upitno hoće li doseći traženu visinu, hoće li elektronika u sondama funkcionirati i u tom slučaju sav naš višemjesečni trud i trud naših natjecatelja može biti uzaludan. A to ne želimo.

Cilj natječaja Balon Stellar je da učeničke sonde kvalitetno odrade svoj posao u stratosferi, te da na temelju prikupljenih podataka tijekom leta timovi napišu svoje završne radove. Zbog toga je iznimno bitno da nakon leta i prizemljenja pronađemo sonde u što kraćem vremenu. To znači da moramo odabrati dan kada će prema našem prediktoru leta, balon pasti na području Republike Hrvatske, ali samo u onom dijelu gdje nema minski sumljivih područja. Obzirom da balon lansiramo u Zagrebu možete pretpostaviti da je poželjan smjer leta izvan područja na kojima je bilo ratnog djelovanja. Nitko od nas baš nije želio tražiti sonde po minskim poljima. Uz sve to, bilo je potrebno i nešto sreće jer je uvijek moguće da teret balona padne u neku rijeku ili jezero, ili pak neko drugo nedostupno mjesto i time bude nepovratno uništen ili izgubljen. Mogla je na ekstremnim uvjetima stratosferskog leta zakazati telemetrija, što bi onemogućilo praćenje i pronalazak. Uz sve pripreme, i pomno odabran trenutak lansiranja trebalo nam je i nešto sreće.

Kroz više mjeseci čekanja nekoliko smo puta najavili lansiranje, no kada je datum bio blizu morali smo otkazati zbog vremenskih (ne)prilika. Radili smo na pripremama kroz čitavo to vrijeme. Održali smo briefing svim članovima udruge na kojemu su svi dobili informacije o telemetriji, praćenju balona, procedurama, sondama i načinu na koji se netom prije leta učeničke sonde uključuju, a isto tako odmah po pronalasku isključuju, kako ne bi došlo do  korupcije podataka. Svi su dobili svoj „ratni raspored“ i sve je bilo spremno. Nekoliko smo puta pokretali procedure s DHMZ-om, tražili i ishodili dozvole kontrole leta, prikupljali ljudstvo, testirali tehniku no sve bilo uzalud. Nije bilo sreće.

Čekanje da se svi traženi elementi poslože oduljili su se sve do početka ožujka 2016. kada je voditelj lansiranja i potrage Uroš Todorović Mikšaj uočio priliku za lansiranje. Otvorio se jedan kratak ali idealan prozor i trebalo je djelovati brzo. Nakon kratkog pregleda vremenskih prognoza i predikcija leta balona Uroš, predsjednik udruge Stjepan Bedić i ja donjeli smo odluku da se definitivno ide u lansiranje.

U roku od nekoliko dana ubrzano smo radili pripreme. Obavijestili smo članove i dobili potvrdan odgovor od dovoljnog broja kako bismo mogli organizirati lansiranje i potragu. Pokrenuta je procedura s DHMZ-om i zatražene su dozvole za lansiranje od kontrole leta. Tim Gravity iz Kutine rekao je da može na taj dan pratiti svoj balon, a za njih smo osigurali terasu Zvjezdarnice Zagreb kao ground station za njihov eksperiment.

Zajednička fotka članova Stellara i partnera iz DHMZ-a pred lansiranje balona 10.03.2016. u postaji Maksimir

Krenula je priprema balona i nosećeg užeta. Eksperimentalne sonde svih timova su postavljene na uže. Izradili smo, u suradnji s Strojarskom i tehničkom školom Fausta Vrančića iz Zagreba,  posebnu HD video sondu koja je snimila kompletan let balonom na više od 30 kilometara visine. Provedena su testiranja sva tri neovisna sustava telemetrije koja su nam omogućila da pratimo i pronađemo balon i njegov dragocjeni teret. Neuspjeh nam nije bio opcija i svi smo prionuli na posao. Iz dana u dan pratili smo eventualne promjene u očitanju prediktora leta balona, kao i vremenske prognoze. Nadali smo se da ćemo ovoga puta konačno lansirati. Večer prije planiranog leta održali smo posljednje konzultacije,  prozor za lansiranje bio je otvoren do ranog poslijepodneva, a nakon toga se vrijeme ponovo drastično pogoršavalo na dulji rok. Konačna odluka je pala: sutra lansiramo!. Obavijestili smo sve, članove timove, suradnike, DHMZ, kontrolu leta.

Uroš Todorović Mikšaj, Ivana Sučić i Marin Tomičić, ulazak u postaju Maksimir

Uroš Todorović Mikšaj, Ivana Sučić i Marin Tomičić, ulazak u postaju Maksimir

Jutro je tog 10.ožujka osvanulo prohladno, i prilično oblačno. Bio sam prilično zabrinut dok smo se vozili prema Maksimiru na mjesto lansiranja u postaji Državnog hidrometeorološkog zavoda. Pribojavao sam se da se oblaci neće razići i da će nam opet propasti lansiranje, kao i nekoliko puta ranije. Čak sam Urošu iznio svoje strahove, no on je ostao samouvjeren. Pola sata kasnije na postaji se okupio tim za lansiranje i potragu, došlo je i nekoliko predstavnika timova. I onda se konačno ukazalo sunce.

Dejan Jukičić priprema se puniti balon vodikom

Dejan Jukičić priprema se puniti balon vodikom

Tim Gravity Bridge iz Kutine bio je na izdvojenoj lokaciji na terasi Zvjezdarnice Zagreb. Oni su svojim komunikacijskim sustavom željeli pratiti balon i komunicirati sa zemaljske stanice sa svojom sondom u stratosferi. Njihova je sonda bila zamišljena na način da se tijekom leta odvoji jedan dio i taj dio je trebao biti most (bridge) između zemaljske stanice i sonde u stratosferi. Obavijestio sam ih da uskoro lansiramo.

Stellar: lansiranje balona 10 ožujka 2013.

Stellar: lansiranje balona 10 ožujka 2013.

Tada je stigla je konačna potvrda od kontrole leta i to je bilo to. Veliki 3000 gramski balon u hangaru je vodikom napunio Dejan Jukičić iz DHMZ-a, spojili smo ga s nosećim užetom,aktivirali sve sonde i pustili. Balon je na opće oduševljenje poletio i brzo se penjao. Neko smo ga vrijeme pratili vizualno, a onda smo terenskim vozilima krenuli za njime.

Ali to je već druga priča…

Sutra lansiramo balon

Danas je definitivno odlučeno, na temelju prediktora leta i očekivanih vremenskih prilika da se lansiranje balona eksperimentima timova iz natječaja Balon Stellar obavi sutra u četvrtak 10.03.2016 u jutarnjim satima između 9 i 10 sati. Sve su dozvole ishođene, i sve je spremno za akciju koju već dugo očekujemo.
Sudeći prema predikcijama balon bi trebao pasti u relativnoj blizini Zagreba što će znatno olakšati potragu.
Osim eksperimenata timova balon će nositi i našu HD video sondu, koja će, nadamo se, donjijeti visokokvalitetne video snimke iz stratosfere.
Lansiranje ćemo izvršiti na lokaciji meteorološke postaje DHMZ-a Zagreb-Maksimir. Let balona ćete moći pratiti na karti na internetskoj stranici aprs.fi. Naša će letjelica imati oznaku (ikonicu) balona i numeričku oznaku 9A3GLO-11
Nakon što (nadamo se) uspješno pronađemo eksperimente po završetku leta dogovoriti ćemo se s timovima  za mogućnost osobnog preuzimanja, a onima koji ih neće moći sami preuzeti, eksperimenti će biti poslani poštom.